Znate li tko je Caped Crusader ili možda Masked Manhunter? Malo vjerovatno. A je li vam poznato ime The Dark Knight? Eventualno. No siguran sam da će vam jedno ime biti dobro poznato – BATMAN. Maskirani osvetnik Gotham Citya. Alter ego milijunaša Brucea Waynea. Smrtni neprijatelj sveg zla u višemilijunskom gradu punom frustriranih pokvarenjaka koji zagorčavaju zivot poštenom svijetu, a kojima policija nije sposobna stati u kraj. Priča o ovom pravedniku i Križaru, kako mu je jedno od imena, poznata je, vjerujem, svima…
Crtač Bob Kane i scenarista Bill Finger odlučili su korijene svoga stripa smjestiti u noć kada jedanaestogodišnji Bruce Wayne, od majke Marthae i oca Thomasa, postaje siročić. Na povratku iz kina tročlanu obitelj presreće ulični razbojnik Joe Chill i u oružanoj pljački ubija dječakove roditelje. Bruce se zaklinje na osvetu, a o malom dječaku nastavlja skrbiti vjerni batler Alfred (iako u jednoj od mnogobrojnih edicija koje su slijedile, scenarist Lin Wein nudi drugi razvoj događaja). Batman nije superjunak tipa Supermana, Flasha, Wonder Woman i ostalih. On nema nikakvih nadprirodnih moći koje bi ga izdvajale od običnih smrtnika. Ne, jer i sam je jedan običan građanin – sve što je postigao, postigao je uz pomoć jake volje za osvetom, mržnje prema zlu, uporne tjelovježbe, nadprosječne inteligencije i velikog obrazovanja.
Da bi neko postao superjunak, moraju postojati i super-lopovi, a takvih u Batmanovom svijetu nikada nije nedostajalo. Od Jokera, s kojim se Batman u strip kao i igranim izdanjima susretao više nego bilo s kim drugim, i kojeg mnogi (kao i ovdje potpisani) smatraju za najvećeg negativca svih vremena, preko Pingvina, Scare Crowea, Riddlera, Poison Ivy, do Mr. Freeza (u potpunosti odbacujući performans Schwarzenegera u svima ‘najdražem’ filmu ovog junaka). U ovih šezdeset i nešto godina plejada likova koji su prošli kroz Gotham City, a i koje je Batman susretao na drugim mjestima, popela se do nevjerovatnih cifri, i sam pokušaj da se oni pobroje zahtjevao bi široki naučni rad i istragu svjetskih razmjera. No, s druge strane ovdje možemo pobrojati Batmanove pomagače bez po muke. Hoćemo zajedno? Ide: Alfred, kojeg, po jednoj legendi, uvijek ‘young master Bruce’ naslijedi sa vilom i koji mu pomaže u svemu, i sam osmisli prve igračkice sa kojim Batman počinje borbu protiv ‘govana’ na ulicama Gothama; Robin (aka. Dick Grayson, a poslije, i do sad, Nighthawk; početnik koji je također izgubio roditelje od nekih mafioza, i kojeg Batman uzme pod svoje okrilje, pa ga on poslije napusti i počne samostalnu karijeru borca protiv zločina); Batgirl (opet izuzimajući svima ‘najfenomenalniji’ film ovog junaka) je kći komesara Gordona, Barbara, koja zaluđena Batmanom počinje i sama maskiranu borbu protiv kriminala, bez znanja njenog oca. Na kraju bi bez sumnje trebalo spomenuti lik koji je manje pomagao a češće trebao pomoć od Tamnog Viteza: Cat Woman, mali lopov koji se pod okriljem noći uvlači u kuće Gothamskih pokvarenjaka i krade njihove vrijednosti. Lik iza maske mačke se mjenjao tokom godina, ali najpoznatiji je lik prostitutke Seline, koja krađom pokušava povisiti svoj položaj u društvu. Ona je ujedno i jedna od mnogih ljubavi Lovca na ljude.
Kako završiti ovaj kratki prikaz Batmanovog svijeta nego riječima čovjeka koji je zaslužan za najveću evoluciju Batmana u posljednjim desetljećima 20. stoljeća, Frankom Millerom. Čovjek koji je stvorio takve knjige kao što su The Dark Knight Returns (1987) i Batman: Year One (1988), i koji je nakon 50 godina Batmana prikazao u njegovom najjezovitijem izdanju: od običnog detektiva s kraja 50 – ih, preko borca protiv vanzemaljaca i vijetnamaca tokom 60 – ih i 70 – ih, pa sve do doba s kraja prošlog stoljeća, koje bi se od sada trebalo zvati ‘Doba Franka Millera’, barem za mnogobrojne fanove Batmana, čiji je rad nastavljen u filmovima koji su uslijedili (barem do ‘Batmana i Robina’, kod kojeg me riječi napuštaju). S obzirom da je prije nekoliko godina Batman napunio 60 godina (ko bi rekao?!?), ovom prilikom bi autor ovog nadasve poučnog teksta želio iskazati želju kojoj će se vjerujem mnogi pridružiti: "Da nam ostanes još 100 godina, Batmane!!!"
Crtač Bob Kane i scenarista Bill Finger odlučili su korijene svoga stripa smjestiti u noć kada jedanaestogodišnji Bruce Wayne, od majke Marthae i oca Thomasa, postaje siročić. Na povratku iz kina tročlanu obitelj presreće ulični razbojnik Joe Chill i u oružanoj pljački ubija dječakove roditelje. Bruce se zaklinje na osvetu, a o malom dječaku nastavlja skrbiti vjerni batler Alfred (iako u jednoj od mnogobrojnih edicija koje su slijedile, scenarist Lin Wein nudi drugi razvoj događaja). Batman nije superjunak tipa Supermana, Flasha, Wonder Woman i ostalih. On nema nikakvih nadprirodnih moći koje bi ga izdvajale od običnih smrtnika. Ne, jer i sam je jedan običan građanin – sve što je postigao, postigao je uz pomoć jake volje za osvetom, mržnje prema zlu, uporne tjelovježbe, nadprosječne inteligencije i velikog obrazovanja.
Da bi neko postao superjunak, moraju postojati i super-lopovi, a takvih u Batmanovom svijetu nikada nije nedostajalo. Od Jokera, s kojim se Batman u strip kao i igranim izdanjima susretao više nego bilo s kim drugim, i kojeg mnogi (kao i ovdje potpisani) smatraju za najvećeg negativca svih vremena, preko Pingvina, Scare Crowea, Riddlera, Poison Ivy, do Mr. Freeza (u potpunosti odbacujući performans Schwarzenegera u svima ‘najdražem’ filmu ovog junaka). U ovih šezdeset i nešto godina plejada likova koji su prošli kroz Gotham City, a i koje je Batman susretao na drugim mjestima, popela se do nevjerovatnih cifri, i sam pokušaj da se oni pobroje zahtjevao bi široki naučni rad i istragu svjetskih razmjera. No, s druge strane ovdje možemo pobrojati Batmanove pomagače bez po muke. Hoćemo zajedno? Ide: Alfred, kojeg, po jednoj legendi, uvijek ‘young master Bruce’ naslijedi sa vilom i koji mu pomaže u svemu, i sam osmisli prve igračkice sa kojim Batman počinje borbu protiv ‘govana’ na ulicama Gothama; Robin (aka. Dick Grayson, a poslije, i do sad, Nighthawk; početnik koji je također izgubio roditelje od nekih mafioza, i kojeg Batman uzme pod svoje okrilje, pa ga on poslije napusti i počne samostalnu karijeru borca protiv zločina); Batgirl (opet izuzimajući svima ‘najfenomenalniji’ film ovog junaka) je kći komesara Gordona, Barbara, koja zaluđena Batmanom počinje i sama maskiranu borbu protiv kriminala, bez znanja njenog oca. Na kraju bi bez sumnje trebalo spomenuti lik koji je manje pomagao a češće trebao pomoć od Tamnog Viteza: Cat Woman, mali lopov koji se pod okriljem noći uvlači u kuće Gothamskih pokvarenjaka i krade njihove vrijednosti. Lik iza maske mačke se mjenjao tokom godina, ali najpoznatiji je lik prostitutke Seline, koja krađom pokušava povisiti svoj položaj u društvu. Ona je ujedno i jedna od mnogih ljubavi Lovca na ljude.
Kako završiti ovaj kratki prikaz Batmanovog svijeta nego riječima čovjeka koji je zaslužan za najveću evoluciju Batmana u posljednjim desetljećima 20. stoljeća, Frankom Millerom. Čovjek koji je stvorio takve knjige kao što su The Dark Knight Returns (1987) i Batman: Year One (1988), i koji je nakon 50 godina Batmana prikazao u njegovom najjezovitijem izdanju: od običnog detektiva s kraja 50 – ih, preko borca protiv vanzemaljaca i vijetnamaca tokom 60 – ih i 70 – ih, pa sve do doba s kraja prošlog stoljeća, koje bi se od sada trebalo zvati ‘Doba Franka Millera’, barem za mnogobrojne fanove Batmana, čiji je rad nastavljen u filmovima koji su uslijedili (barem do ‘Batmana i Robina’, kod kojeg me riječi napuštaju). S obzirom da je prije nekoliko godina Batman napunio 60 godina (ko bi rekao?!?), ovom prilikom bi autor ovog nadasve poučnog teksta želio iskazati želju kojoj će se vjerujem mnogi pridružiti: "Da nam ostanes još 100 godina, Batmane!!!"